Počasni predsjednik Udruženja boraca NOR-a 1941–1945. Rajko Medojević umro je u 89. godini i sahranjen je na gradskom groblju u Nikoljcu. Rođen je u Grančarevu, selu podno obronaka Lise, gdje su ga roditelji Milosava i Kosta još u ranom djetinjstvu vaspitavali u duhu tradicije uzornog i cijenjenog bratstva Medojević. Na tim osnovama, Rajko je kasnije tokom školovanja i životnog iskustva izgrađivao mudrost, patriotizam i rodoljublje, hrabrost, rječitost i brojne vrline kojima je plijenio ljude sa kojima je dolazio u kontakt.
Osnovnu školu je pohađao u rodnom Grančarevu i Papama, a Nižu gimnaziju u Bijelom Polju. Učiteljsku školu je upisao u Tuzli, a završio u Banjaluci. Kasnije je uz rad, takođe u tom gradu, završio Višu pedagošku školu – grupa srpskohrvatski jezik i književnost sa istorijom. Filozofski fakultet u Sarajevu vanredno je završio 1970. godine i stekao zvanje profesora jugoslovenske književnosti i srpskohrvatskog jezika.
U braku sa Kaćušom, rođenom Čuljković, takođe prosvjetnim radnikom, dobio je sina Nebojšu, koji je, nažalost, preminuo u ranoj mladosti, kao i kćerku Anu, koja je zasnovala porodicu i ima sina Balšu i kćer Kseniju.
Prvo zaposlenje Rajko je dobio u Grančarevu, gdje je radio kao učitelj od 20. oktobra 1944. godine. Nakon dvije godine otišao je u Bosnu i u Velikoj Kladuši obavljao odgovorne dužnosti u Sreskom narodnom odboru, Sreskom odboru narodnog fronta i Sreskom komitetu Komunističke partije Jugoslavije. Sa tih dužnosti upućen je u Školu rezervnih oficira, koju završava u Knjaževcu, u novembru 1949. godine i dobija čin potporučnika.
Zbog pokušaja da zaštiti svog nevino osuđenog druga, Rajka sumnjiče da je pristalica Informbiroa, osuđuju ga i upućuju na Goli otok, gdje je u kazamatu proveo više od tri godine. Nakon oslobađanja, kratko vrijeme je obavljao dužnost učitelja u selu Avramovina, srez Gradačac, da bi se konačno u oktobru 1954. godine vratio u rodni kraj. Do penzionisanja je radio u institucijama prosvjete, osnovnim školama u Bistrici, Tomaševu, Pavinom Polju, Bijelom Polju i Gimnaziji ,,Miloje Dobrašinović”.
Posao prosvjetnog radnika je obavljao savjesno, odano, ljudski i humano, uz krajnje uvažavanje ličnosti svojih vaspitanika. Takav odnos i rad doprinijeli su da brojni učenici koje je podučavao ostvare zapažene rezultate u školovanju i radu i afirmišu se kao ugledni članovi društva.
Pored angažovanja na profesionalnom planu, Rajko će ostati upamćen kao izraziti entuzijasta u društvenim aktivnostima. U školama je pokrenuo đačke listove Vjesnici, Naša viđenja, Prostori, a u dnevnim novinama i časopisima objavio više od 60 značajnih radova. Ipak, nemjerljiv doprinos bjelopoljskom školstvu dao je pisanjem monografija kojima je ovjekovječio jedno vrijeme.
Takođe, sa uspjehom je obavljao mnoge dužnosti i u društveno-političkim organizacijama kao što su SKOJ, Savez omladine, Savez sindikata, SSRN… Učestvovao je u izgradnji radničke zemlje, kroz dobrotvorni rad u omladinskim radnim brigadama – na pruzi Šamac–Sarajevo, fabrici Ivo Lola Ribar u Železniku. Na brojnim akcijama bio je komandir čete.
Organizacija boraca NOR-a je prepoznatljiva po Rajku, koji je u tri mandata biran za njenog predsjednika. Četvrti put je izabran za počasnog predsjednika. Tokom svog mandata ovu organizaciju je svrstao u red najboljih u Crnoj Gori, a istovremeno je pod njegovim uticajem veliki ugled stekla i na prostorima eks Jugoslavije.
Za svoj dugogodišnji rad Rajko Medojević je dobio više priznanja, među kojima su najznačajnija Medalja zasluga za narod, Orden rada sa zlatnim vijencem, Opštinska nagrada 3. januar, značka za narodno prosvećivanje, Plaketa Boris Kidrič za širenje tehničke kulture, Orden Ruske Federacije povodom 70-godišnjice pobjede nad fašizmom…
Zbog svega što je Rajko Medojević uradio i zbog čega se ,,imao rašta i roditi” obezbijedio je trajno poštovanje, zahvalnost i nezaborav. Zauzeo je značajno mjesto u sjećanjima njegovih učenika, kolega, profesora, sledbenika izvornih tradicija boraca NOR-a, kao i svih građana Bijelog Polja i šire, koji su imali priliku i zadovoljstvo da budu u kontaktu, makar i kratko vrijeme sa njim – navodi se u oproštaju SOBNOR-a Crne Gore od Rajka Medojevića.M.Novović